Zeleno svjetlo za kredit, novac stiže ekspresno

Bez autora
Sep 06 2016

Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sutra će najvjerovatnije odobriti kreditni aranžman BiH vrijedan 1,1 milijardu maraka, a prva tranša biće uplaćena već idućih dana, rekao je "Glasu Srpske" rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisko Parodi. On očekuje da će izvršni direktori dati zeleno svjetlo za kreditni aranžman BiH. Prva tranša od 150 miliona maraka biće doznačena nekoliko dana nakon što Odbor izvršnih direktora odobri program. Od tog iznosa dvije trećine odnose se na budžet FBiH, a trećina na RS, naglasio je Parodi. Ministar finansija RS Zoran Tegeltija kaže da je Srpska opredijeljena za nastavak saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama, posebno MMF-om i Svjetskom bankom, uključujući i nastavak pregovora u vezi sa kreditnim aranžmanima koji su predviđeni kao podrška reformskim procesima.

Zeleno svjetlo za kredit, novac stiže ekspresnoOdbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sutra će najvjerovatnije odobriti kreditni aranžman BiH vrijedan 1,1 milijardu maraka, a prva tranša biće uplaćena već idućih dana, rekao je "Glasu Srpske" rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisko Parodi.

On očekuje da će izvršni direktori dati zeleno svjetlo za kreditni aranžman BiH.

- Prva tranša od 150 miliona maraka biće doznačena nekoliko dana nakon što Odbor izvršnih direktora odobri program. Od tog iznosa dvije trećine odnose se na budžet FBiH, a trećina na RS - naglasio je Parodi.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija kaže da je Srpska opredijeljena za nastavak saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama, posebno MMF-om i Svjetskom bankom, uključujući i nastavak pregovora u vezi sa kreditnim aranžmanima koji su predviđeni kao podrška reformskim procesima.

- S tim u vezi, očekujemo od izvršnih direktora MMF-a zaključivanje aranžmana, posebno imajući u vidu da je tokom proteklih susreta u Vladi RS, na sjednici Fiskalnog savjeta BiH i tokom razgovora u Vašingtonu iskazan visok stepen saglasnosti o svim ključnim politikama - rekao je Tegeltija.

Podsjetio je da je pismom namjere, koje je u potpunosti usaglašeno još 24. maja ove godine na sjednici Fiskalnog savjeta BiH, definisan trogodišnji aranžman sa MMF-om koji treba da bude podrška reformskim procesima i katalizator u mobilisanju međunarodne finansijske pomoći.

Tegeltija je naglasio da, kada je riječ o fiskalnoj poziciji, osim problema početkom godine izazvanih uključivanjem Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje u budžet RS i nedoumica koje su pratile finansijsku podršku MMF-a, nema razloga za zabrinutost trenutnom situacijom u Srpskoj.

- Sve budžetske obaveze izvršavamo u skladu sa operativnim planom potrošnje. Ako novac MMF-a koji je planiran budžetom bude doznačen do kraja godine, očekujemo stabilizaciju budžeta i isplatu novca za obaveze koje su prolongirane u tekućoj budžetskoj godini - kazao je Tegeltija.

Izvršni odbor MMF-a trebalo je početkom jula da razmatra odobravanje aranžmana sa BiH, koji je sa tom globalnom finansijskom institucijom dogovoren još u maju, ali to se nije desilo, jer predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić i premijer FBiH Fadil Novalić nisu željeli da potpišu usaglašeno pismo namjere. Potpis su najprije uslovili prihvatanjem adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU. Kada je to učinjeno, izmislili su još jedan nepostojeći uslov za aranžman sa MMF-om i potpisivanje pisma namjere uslovili dogovorom o mehanizmu koordinacije. Tek na sastanku predsjednika i premijera RS Milorada Dodika i Željke Cvijanović sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Zvizdićem krajem jula u Istočnom Sarajevu usaglašen je mehanizam koordinacije, nakon čega su potpise na pismo namjere stavili i Zvizdić i Novalić. Pismo je odmah upućeno Odboru izvršnih direktora MMF-a u Vašingtonu.

Ciljevi

Francisko Parodi ranije je rekao da kreditni aranžman sa MMF-om ima tri cilja i da su vlasti preuzele konkretne obaveze koje je potrebno ispuniti tokom trogodišnjeg programa.

- Prvi cilj je unapređenje poslovnog okruženja, dok se drugi odnosi na fiskalnu oblast, gdje su vlasti zacrtale smanjenje javnog duga kroz postepenu fiskalnu konsolidaciju, uz istovremeno smanjenje veličine vlade i unapređenje kvaliteta vladine potrošnje. Posljednji cilj se odnosi na finansijski sektor, gdje je fokus stavljen na očuvanju njegove stabilnosti i oživljavanje kreditiranja - naglasio je Parodi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik